SHIITAKE-ŠITAKE GLJIVE
Shiitake tako je zovu u Japanu, dok je u Kini poznata kao ko-ko ili hoag-ko. Šii take je samonikla u Japanu, Kini i drugim azijskim zemljama sa umerenom klimom. Ova pečurka potiče iz Japana gde je već dva milenijuma zovu carskom gljivom, jer je na jelovniku na imperatorskoj trpezi u Kjotu, ali je bila i sastavni deo jela imućnijih samuraja.
Najstariji zapis o iskustvima tradicionalne japanske medicine u lečenju gljivama vezan je uz godinu 199. n. e., kada je japanski car Chuai dobio shiitake na poklon od jednog domorodačkog plemena.
Ona je dobar izvor minerala : kalcijuma(Ca), fosfora(P), gvožda(Fe), kalijuma(K) i magnezijuma(Mg). Bogate su i vitaminima iz grupe B: B1 (tijamin), B2 (riboflavin), B3 (nijacin), B5 (pantenol), B6 (peridoksin), B11(folna kiselina), B12 (kobalamin), D (kalciferol) dok ostale sadrži u manjem procentu. Shiitake takode sadrže sve esencijalne amino kiseline i biljna vlakna (deo biljnih ćelija koji ne podleže varenju) koja imaju važnu ulogu za probavni sistem.
Prema tradicionalnoj japanskoj i kineskoj medicini shi-take značajno povećava snagu i vitalnost organizma i omogućava telu da se bolje odbrani od velikog broja organskih poremećaja. Japanski i Američki istraživači su pokazali da ova vrsta gljiva poseduje određen broj biološki aktivnih jedinjenja koja inhibiraju ćelijsku degeneraciju. Među ovim supstancama naročito se ističu dva zaštitna polisaharida – lentinan i AC2P. Lentinan stimuliše imuni sistem kod iznemoglih osoba kao i produkciju interferona . Deluje aktiviranjem ćelija ubica i pomoćnika T ćelija. Drugi polisaharid AC2P ometa kolonizaciju i razvoj nepoželjnih mikroorganizama. U združenom delovanju predstavljaju značajan
element zaštite organizma.
Ova gljiva ima izvanredna medicinska, ne samo nutritivna svojstva na ljudski organizam, jer sadrži čitav skup vrednih vitamina, aminokiselina i polisaharida koji pomažu organizmu u borbi protiv malignih i infektivnih bolesti. Šitake nazivaju ubicom raka, a ova gljiva smanjuje nivo masti u krvi i reguliše krvni pritisak, sprečavaju srčani udar te oporavlja bolesnu jetru i pankreas.
One sadrže puno vode i vrlo malo masti, ugljenih hidrata i kalorija – kilogram svežih gljiva ima samo 250 kalorija. Istraživanja su potvrdila njihovo lekovito delovanje, a pokazalo se i da mogu da deluju protiv virusno, slično leku amantadinu, ali bez štetnih nuspojava.
Lentinan supstanca iz Shitake gljiva-koje se rado upotrebljavaju u ishrani u Kini i Japanu-koristi se uspešno, na Dalekom Istoku kao dodatak hemoterapiji u lečenju karcinoma sistema za varenje (kolorektalni i želučani).
Previsoki nivo masnoća u krvi, uz pomoć visokog pritiska, dovodi do temeljnog poremećaja krvnih sudova – ateroskleroze, koja sužava žile, remeti krvotok i prouzrokuje sve slabiju ishranu tkiva i organa i tako uzrokuje različite bolesti srca i krvnih sudova.
Sama pak arterijska hipertenzija (visoki pritisak), jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba, oštećuje unutrašnjost zidova arterija i ubrzava razvoj koronarne ateroskleroze, pa je zato jedan od glavnih faktora rizika za nastanak srčanih bolesti (angina pektoris, predinfarktno stanje, infarkt miokarda, miokardiopatija, iznenadna srčana smrt), ishemije i moždanog udara, tromboze, plućne embolije, gangrene, slabljenja rada bubrega, smetnji potencije.
Ateroskleroza se razvija tako što nakupine holesterola u arterijama postepeno blokiraju krvotok. Previsok nivo holesterola prvenstveno onoga niske gustoće, uzrokuje slepljivanje krvnih zrnaca, odnosno povećanu viskoznost ( lepljivost) krvi, a u 30-tim godinama života zidovi naših krvnih sudova postaju manje rastezljive. To dovodi do slepljivanja krvnih zrnaca, a sa smanjenom elastičnošću žila smanjuje se i protok krvi, a time i “ispiranje” ugrušaka.
Updating...
Što je još gore, ugrušci se još lakše lepe za zidove arterija kada smo pod stresom, a u tome još pomaže prehrana bogata masnoćama, naučna su istraživanja potvrdila popularno shvaćanje narodne medicine dalekoistočnih naroda da je gljiva shiitake takva hrana koja “aktivira krvotok” i sprečava ili čak i leči “izliv krvi u mozak”. Ne samo shiitake, nego i neke druge vrste lekovitih gljiva, sadrže eritadenin, grifolin, visoko nezasićene masne kiseline, derivate nekih ganoderičnih kiselina, neutralna detergent-vlakna i hitinska vlakna, koji u znatnoj meri snižavaju odnosno održavaju normalnu nivo masnoća (holesterola, triglicerida i fosfolipida) u krvi.
Druge materije (germanij, lentinan, tirozinaza…) neposrednije poboljšavaju krvotok, šire krvne žile, sprečavaju gubitak njihove elastičnosti, i posebno povećavaju opskrbu mozga i srca krvlju. Te procese dodatno potpomažu materije koje na neškodljiv, prirodni način deluju smirujuće na središnji i autonomni živčani sistem, što dodatno reguliše pritisak.
Suzuki i Ohshima su još 1974. godine na Nacionalnom institutu za ishranu u Tokiju obavili eksperiment sa 3 grupe zdravih mladih žena: nakon samo 7 dana, u 2 grupe koje su jele prethodno sušene shiitake zabeleženo je smanjenje holesterola za prosečno 7%,a u grupi koja je jela sveže shiitake smanjenje je iznosilo prosečno 12 %.
Kada je isti eksperiment ponovljen na ljudima starim 60 i više godina, nivo holesterola u krvi nije padala u prva 2 – 3 dana, da bi nakon nedelju dana pad iznosio prosečno 9 %. I što je posebno značajno, povećanje masnoća u prehrani izaziva još veći učinak smanjenja holesterola: kod grupe ispitanica koja je u prehrani bez gljiva uzimala dnevno dodatnih 60 g maslaca, nivo holesterola za nedelju je dana porasla za 14 %, a kod grupe koja je uz taj maslac uzimala i sveže shiitake, nakon nedelju dana holesterol pada za 4 % – dakle, ukupno sniženje nivoa holesterola kod te je grupe iznosilo celih 18 %.
Upotrebom sitake gljive moguće je delotvorno ublažavati hronične bolesti srca i krvnih sudova i ubrzavati oporavak od njihovih akutnih komplikacija, zatim kod visokog pritiska (posebno teške i maligne hipertenzije), arterioskleroze, tromboze dubokih vena, plućne embolije, suhe gangrene, koronarne skleroze, srčanog udara, ishemije, moždane kapi, aterosklerozom uzrokovanih bolesti bubrega i oka, kao i hiperlipidemije, žučnih kamenaca, gihta, aterosklerozom i hipertenzijom uzrokovanih smetnji potencije.
Kako antitumorne materije iz gljiva uopšte deluju protiv raka?
Pre svega pokretanjem mnogih imunobioloških promena u živome organizmu “domaćina” – glavnu ulogu ima sam organizam koji pomoću određenih materije menja svoje funkcionisanje da bi ozdravio.
Te materije jačaju i ponovno uspostavljaju imunološke funkcije organizma, kako one “nespecifične”, odnosno generalne, tako i specifični imunitet protiv tumora. Osim toga, te materije koče razvoj tumorskih ćelija, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorske ćelije tako da ih odbrambeni sistem organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspešnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrevanje tumorskih ćelija, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne.
Navedimo za primer samo imunološke funkcije lentinana u ljudskom organizmu in vivo: on nema direktan citotoksični efekt na tumorsku ćeliju, nego deluje posredno preko organizma domaćina (host-mediated), pa tako koči stvaranje materije koje slabe imunitet, a jača stvaranje materije koje ga jačaju, pospešuje stvaranje antitiela i jača proizvodnju sopstvenog interferona u organizmu, aktivira tzv. prirodno-ubilačke ćelije, aktivira citotoksične makrofage, ubrzava stvaranje interleukina 1 koji aktivira limfocite, kao i još nekih interleukina, aktivira klasičnu i alternativnu “putanju” komplemenata, a posebno aktivira citotoksične i “pomagačke” T-limfocite. Isto tako, ili vrlo slično, i PSK, schyzophyllan i neki drugi polisaharidi iz gljiva snažno potiču sposobnost odbrambenih ćelija da prepoznaju i ubijaju ćelije različitih tumora, ali takodje – aktiviranjem tih i drugih faktora humoralne i stanične imunosti – jačaju i funkcije normalnih ćelija i sprečavaju slabljenje imuniteta.
Budući da su egzaktna istraživanja potvrdila pojedina verovanja tradicionalne medicine i uopšte tradicionalne narodne kulture, posebno one velikih civilizacija Dalekog Istoka, neke vrste gljiva u odnosu na rak zaista se moraju tretirati kao “hrana lek”.
Nitriti, koji se prirodno nalaze u mnogim vrstama mesa i nekim vrstama povrća, a čiju koncentraciju u našoj hrani posebno povećava obilato đubrenje azotnim đubrivima, u ljudskom organizmu mutiraju u druge, kancerogene spojeve. Te mutacije mogu blokirati spojevi “čistači” nitrita koji se nalaze npr. u shiitakeu, zanimljivo je da prisutnost “čistača” tioprolina u sirovoj shiitake nije moguće utvrditi dok ga u kuvanoj ima čak 843 mg/100 g gljiva. Slično je npr. i s vitaminom D, uz čiji je manjak u ishrani vezano znatno učestalije obolevanje od raka dojke i debelog creva: svega 2 g na suncu sušene shiitake sadrži skoro punu preporučenu dnevnu količinu D vitamina.
Indikacije:
Čaj od pečurke sitake eliminise tzv. “staru” so; prema tome, koristan je za one -koji konzumiraju previše soli (meso i druge slane proizvode ili samu so),ova pečurka razlaze i odstranjuje holesterol iz krvi,ublažava lak hroničan kašalj, ali je ne treba davati veoma jin osobama (to su one -osobe koje ne podnose hladnoću i čije su ruke i stopala lako rashlađuju itd.),smanjuje visok krvni pritisak,anti-virusni stimulans, pomaže kod ispucanih kapilara,relaksira preteranu napetost i stresna stanja.
Uzima se samo 1 pečurka dnevno po osobi, jer je to veoma jin biljka.




















